MAGAZIN GKR, Rijeka 19. prosinca 2014.

Knjiga u krizi, sve propada, sve se ruši… Poznato? I onda pogledamo kroz “Staklenik” programske službe i vidimo – u Dječji odjel Stribor ulaze ljudi. Prošećemo do Središnjeg odjela…

2014.-pod-povecalom-knjizevnika-izdavaca-knjiznicara-prevoditelja-citatelja_article_full… redovi za pultom. Da ne duljimo, jasno vam je što želimo reći – čitanje je jedan od najpopularnijih načina kraćenja vremena, zabave, uzdizanja, učenja…

Dojam da to nije tako vjerojatno možemo zahvaliti uglavnom jednostranim izvještajima u kojima pisci ne vole izdavače, izdavači ne vole knjižnice, lektori ne vole prevoditelje, knjižničari ne vole knjižare itd. itd… Naravno da pretjerujemo i karikiramo, ali paralelno i govorimo istinu kada kažemo da često nedostaje zajedničkog plana, djelovanja, podržavanja… Ta, uostalom, svi imaju manje više isti kontekst rada i cilj djelovanja, a to je povećanje broja pisanih i objavljenih djela, više kupaca, više čitatelja, članova knjižnice… Ili smo nešto pobrkali? Uglavnom, u ovo vrijeme raznih inventura okupili smo predstavnike gotovo svake karike u dugom lancu života knjige (autore, izdavače, čitatelje, knjižničare, lektore, prevoditelje, dizajnere, ilustratore) i postavili im tri pitanja:

Što je po vašem mišljenju obilježilo 2014. godinu kada su izdavaštvo, književna produkcija i domaći svijet knjige u pitanju? (Npr. naslovi, fenomeni, sporovi, dileme, procesi…)

Kakva su vaša očekivanja od 2015. godine i što biste voljeli doživjeti? (Novi naslovi, autori, procesi…)

Što možemo očekivati iz vaše “radinosti” i koji projekt u narednom razdoblju vam je posebno blizak?

Mnogi su odgovorili, ruku na srce, mnogi i nisu, ali svejedno pred vama je jedan iscrpan tekst u kojem je gomila misli, prijedloga i ideja za daljnji rad. Uvalite se u fotelju s tabletom ili laptopom u krilu i uživajte u ovoj širokoj paleti stilova i misli koje vam donose: Jurica Pavičić, Željko Špoljar, Zoran Žmirić, Irena Lukšić, Roman Simić Bodrožić, Jagna Pogačnik, Dunja Flegar, Dražen Tončić, Gordana Farkaš Sfeci, Zlatko Ožanić, Nevena Zuber, Anda Bukvić, Nataša Medved, Nataša Govedić, Božidar Alajbegović, Marijana Jelić, Tomislav Tomić, Jasenka Alić-Tadić, Jelena Stipetić Šušak, Vesna Kurilić, Marica Zrilić, Valentina Prokić i Tina Babić.

Lanac života knjige na okupu kakav ne viđate svaki dan…

Moji odgovori:

IRENA LUKŠIĆ – ODGOVORI

  • Što je prema vama obilježilo 2014. godinu kada su izdavaštvo, književna produkcija i domaći svijet knjige u pitanju? (npr. naslovi, fenomeni, sporovi, dileme, procesi…)

Godina 2014. bila je pravo čudo u književnom životu Hrvatske. Čudo u smislu da su se izdavale knjige, održavale književne večeri i sajmovi, dijelile nagrade i podupirali značajni projekti. Jer, zbilju na onoj drugoj strani, financijskoj, nalazim u drugačijem svjetlu ili, bolje rečeno, mraku. Ona je puna problema, uvijek na rubu nekakve propasti, zlovoljna i nedopustivo ravnodušna prema duhovnim potrebama ljudi. Stoga je moj odgovor općenit i tiče se atmosfere u kojoj smo nastojali potisnuti nezadovoljstvo. Dakle, pohvaljujem sve značajno što se dogodilo knjizi u 2014! Baš sve!

  • Kakva su vaša očekivanja od 2015. godine? (novi naslovi, autori, procesi…)

U okolnostima sve većeg siromaštva i, rekla bih, zapuštenosti društva, kad mnogi sposobni i kreativni ljudi odustaju od svojih ideala, teško je očekivati neki veći zaokret u stvarnosti. Možda ćemo zahvaljujući nagonu za preživljavanjem od istinskih umjetnika dobiti velika djela, kao što se to znalo događati u nepovoljnim povijesnim razdobljima. I možda ćemo duhovno opstati zahvaljujući entuzijastima u knjižnicama, koji neumorno smišljaju nove načine komuniciranja s publikom, što zapravo znači da još nismo svjesni tranzicije formi i načina organiziranja kulturnog života te da ne trebamo kukati. Pričekajmo da nestane ono što je u nestajanju i nastane ono što je u nastajanju. Generalno mislim da će se gubitak tradicionalnih kulturnih rubrika u tiskovinama kompenzirati življim druženjima s umjetničkim djelima u knjižnicama i muzejima. U toj sferi valja očekivati vidljive iskorake i zanimljive projekte. Literarna će djela, nadam se, biti prisutnija u životu kroz javna čitanja, filmske i televizijske adaptacije, kazališna uprizorenja i multimedijalna događanja. Autori će svoj izraz početi prilagođavati tim i takvim kontaktima i publikom.

  • Koje projekte i aktivnosti od vas možemo očekivati sljedeće godine?

Kako sam posljednjih godina objavila nekoliko knjiga koje prate i tumače biblioteku Na tragu klasika, što također smatram inovativnom praksom, tako u 2015. planiram još jedno “kolateralno” izdanje: knjigu o mačkama koje čitaju, objašnjavaju i reinterpretiraju poznate naslove iz biblioteke Na tragu klasika ali i šire, iz svjetske književne baštine. Od autora čije ćemo knjige objaviti u nizu Na tragu klasika izdvojila bih Frode Gryttena, norveškog pisca koji je dobro poznat našoj publici, i francuskog klasika Raymonda Radigueta po čijem je najpoznatijem djelu snimljen film s Gérardom Philipeom u glavnoj ulozi.