tportal.hr/Hina

13. 11. 2014.

Izdavačka kuća Disput predstavila je u četvrtak na Interliberu jedanaest novih izdanja svoje biblioteke “Na tragu klasika” čijom je objavom u 2014. zaokružen niz od ukupno stotinu naslova dosad objavljenih u sklopu te nagrađivane biblioteke.

irenaluksictportal‘Riječ je o knjigama koje su mahom dobile najveće svjetske književne nagrade, ali i velike nacionalne nagrade, iako ima i pisaca koji su ovamo došli kao posve nepoznati autori’, kazala je urednica Disputove proslavljene i nagrađivane biblioteke ‘Na tragu klasika’ Irena Lukšić.
Biblioteka je zajednički projekt Hrvatskog filološkog društva i Disputa, a pokrenuta je 2004. ‘Ta biblioteka ne samo da je dobila nagrade – tri Kiklopa – nego i svoj istoimeni čitateljski klub’, istaknula je Lukšić.
Biblioteku je kao prvi objavljeni naslov u 2014. otvorio ‘Pansion’, debitanski mini-roman poljskog književnika, novinara, književnog kritičara i prevoditelja Piotra Pazinskog. U njemu autor rekonstruira pamćenje praktički nestale zajednice poljskih Židova.
Objavljen je u prijevodu Dalibora Blažine, koji je kazao kako je riječ o nagrađivanu romanu učenog i obrazovanog pisca čiji je tekst odmah po objavi privukao pozornost, i to posebno stručnih literarnih sladokusaca i ljudi koji cijene dobru književnost.
Kao drugi roman objavljene su ‘Podjele’ suvremene francuske spisateljice Gwenaelle Aubry, priča o dvije sedamnaestogodišnjakinje, Židovki Sarah i Palestinki Leili, od kojih je jedna bombaš samoubojica, a druga njezina žrtva. Roman je prevela Sanja Šoštarić.
Roman/esej/autobiografija ‘Luđakinja u nama’ španjolske spisateljice i novinarke Rose Montero nagrađivana je knjiga u kojoj se autorica poigrava s pojmovima mašte i ludila. Na hrvatskom je objavljen u prijevodu Matije Janeša.
Prevoditeljica Sanja Lovrenčić predstavila je roman ‘Nina Simone, roman’ Gillesa Leroya, inspiriran životom Eunice Kathleen Waymon (1933-2003), američke glazbenice poznate pod umjetničkim imenom Nina Simone. ‘U prevodilačkom smislu najteži je posao bio pronaći ravnotežu unutar autorovog tečnog svakodnevnog jezika, gotovo kolokvijalnog, i njegovog vrlo rafiniranog, bogatog literarnog jezika’, kazala je Lovrenčić.
‘Utorak’ Nizozemca Elvisa Peetersa, čiji prijevod potpisuje Romana Perečinec, roman je o starosti, usamljenosti i potrebi za ljubavlju ali i o Kongu, bolnoj temi belgijske kolonijalne prošlosti.
Prevoditeljica Marija Paprašarovski osvrnula se na roman ‘Modri cvijetak’, ‘najučenijeg od svih mistifikatora i najveselijeg od svih erudita’ francuske književnosti Raymonda Queneaua. Kazala je kako je riječ o žanrovski razbarušenom, stilski slojevitom djelu koje nije mogao stvoriti nitko drugo nego nego autor koji je široko orijentiran.
U romanu se izmjenjuju epizode iz života dvojice likova koji se pojavljuju jedan drugom u snu, vojvode od Augea i Cidrolina, a koji su dvije oprečne strane istog identieta, koje žive u različitim vremenima i okolnostima, kazala je.
U ediciji je i roman glasovitog rumunjskog povjesničara religija, književnika i filozofa Mircee Eliadea ‘Bengalska noć’ o ljubavi koja se suočava s kulturnim jazom. Odvija se u Calcutti u 30-im godinama prošloga stoljeća, a u njegovu je središtu odrastanje ambicioznog mladog inženjera Allana. S rumunjskoga su ga preveli Luca-Ioan Frana i Ivana Olujić.
‘Spletke sudbine’ francuske spisateljice Else Triolet opisan je kao ‘dnevnik jedne egoistice’ o osebujnom životnom putu šansonijerke Clarisse Duval. Roman je na hrvatski prevela Sanja Šoštarić.
Roman ‘Laku noć, slatko sanjajte’ jednoga od najcjenjenijih suvremenih čeških književnika Jirija Kratochvila opisan je kao ‘razigran, iskričav roman, čas mračnog čas razdraganog humora jednog od najcjenjenijih čeških književnika’, a objavljen je u prijevodu Katice Ivančević.
Dva su najnovija naslova fikcionalna biografija glumice Grete Garbo ‘Zimsko drvo’ iz pera Šveđanke Ellen Mattson, zasnovana na činjenicama iz glumičina života, te ‘Vrata’, remek djelo jedne od najznačajnijih mađarskih književnica 20. stoljeća Magde Szabo.