Da pišem ljubiće, krimiće ili djela u njima sličnim žanrovima, imala bih široku publiku i moja djela bi imala širok odjek. Međutim, ne mogu se sjetiti niti jednog autora unazad trideset godina čija su takva djela izdržala test trajnosti. Čini mi se da će elitna publika održati moje djelo na životu – poručuje poznata hrvatska, dugoreška, književnica Irena Lukšić koja je u utorak u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu predstavila roman “Berlin-Pariz”

Autor: Marin Bakić

“Aktiviraj Karlovac!”, Karlovac

Čitatelja, dok stvaram, uvijek zamišljam kao nekoga s kime i inače raspravljam, kao nekoga iz svijeta književnosti. Znam da je to u smislu veličine ograničena publika i žao mi je što ispada da se okrećem manjini, ali riječ je o vrlo zahvalnoj publici koja mi osigurava budućnost. Da pišem ljubiće, krimiće ili djela u njima sličnim žanrovima, imala bih široku publiku i moja djela bi imala širok odjek. Međutim, ne mogu se sjetiti niti jednog autora unazad trideset godina čija su takva djela izdržala test trajnosti. Čini mi se da će elitna publika održati moje djelo na životu – poručuje poznata hrvatska, dugoreška, književnica Irena Lukšić.

Predstavila je u utorak u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić”, u organizaciji te karlovačke ustanove u kulturi, s Jasminom Vojvodić, izvanrednom profesoricom na Katedri za rusku književnost Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te direktorom nakladničke kuće “Disput” Josipom Pandurićem roman “Berlin-Pariz” koji je izdan prošle godine, a kojemu prikazuje putovanje vlakom na toj relaciji, odnosno predstavlja protagnoiste tog puta, brojne povijesne ličnosti koje je strpala u vagone te kompozicije, a od kojih su glavni likovi ruski književnici Vladimir Nabokov i Irina Aleksander-Kunjina.

  • Nema ničega neobičnog u tome da u književnosti pronađemo povijesne likove. Toga ima i u klasičnoj literaturi kao što je roman “Rat i mir” Lava Tolstoja. Što kroz toponime, a što kroz likove možemo razaznati o kojem povijesnom razdoblju se radi u ovom Ireninom romanu. I. Aleksander-Kunjina i Nabokov su dio prvog vala ruske emigracije nakon Oktobarske revolucije. Odlazilo se tada u centre kao što su Berlin i Pariz, ali i u Jugoslaviju kao “centar periferije” – veli J. Vojvodić.

“Nabokovu i I. Aleksander-Kunjin je I. Lukšić posvetila velik dio svog dara, napora i ambicije”, svjedoči Pandurić.

  • Irena je jedan od najvrednijih istraživača ruske emigracije u okviru književnosti 20. stoljeća, a taj svoj istraživački stručni i znanstveni interes je prenijela i na književni plan. Ovaj roman jest putopis, ali takav u kojemu autorica pušta svoje putnike da putuju, a ona ih promatra. Vlak je simbol putovanja i trajanja – veli Pandurić.

Rad Akriviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije